DUHOVNI KUTAK


SVJETSKI DAN MOLITVE ZA SKRB O STVORENOM
1. rujna

Svjetski dan molitve za skrb o stvorenomu, koji  se svake godine obilježava prvoga rujna, ustanovio je Sveti Otac u pismu upućenom 6. kolovoza 2015. kardinalu Petru Turksonu, predsjedniku Papinskoga vijeća ‘Pravda i mir’ te kardinalu Kurtu Kochu, predsjedniku Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana. Dan ima ekumensko obilježje, slavi se i u Pravoslavnoj crkvi.

Iz enciklike Laudato si:
"...Udružujmo se da preuzmemo odgovornost za ovaj dom koji nam je povjeren, znajući da će sve ono što je u njemu dobro biti uzneseno u slavlje na nebu. Zajedno sa svim stvorenjima kročimo ovom zemljom tražeći Boga, jer "ako svijet ima početak i ako je stvoren, moramo se pitati tko ga je stvorio, tko mu je dao početak, tko je njegov Stvoritelj". Putujmo s pjesmom na usnama! Neka nam borbe i briga za ovaj planet nikada ne oduzmu radost nade!" (LS 244) 

Molitva da uzmognemo preuzeti na sebe obveze prema stvorenom svijetu, koje nam Isusovo evanđelje stavlja na srce: 

KRŠĆANSKA MOLITVA SA SVIM STVORENIM

Hvalimo te, Oče, sa svim stvorenjima tvojim,

koja su izišla iz tvoje moćne ruke.

Ona su tvoja, i puna su tvoje nazočnosti

i tvoje nježnosti.

Hvaljen budi!


Sine Božji, Isuse,

ti si stvorio sve stvari.

Uzeo si oblik u krilu Marijinu,

učinio si se dijelom ove zemlje,

i gledao si ovaj svijet ljudskim očima.

Danas si živ u svakom stvorenju

sa slavom uskrsloga.

Hvaljen budi!


Duše Sveti, koji svojim svjetlom

upravljaš ovaj svijet prema Očevoj ljubavi

i pratiš uzdah stvorenja,

ti zaista živiš u našim srcima

da bi nas usmjeravao prema dobru.

Hvaljen budi!


Gospodine Bože, Jedini i Trojstveni,

zadivljujuće zajedništvo beskrajne ljubavi,

nauči nas da te promatramo

u ljepoti svemira,

gdje nam sve govori o tebi.

Probudi našu hvalu i našu zahvalnost

za svako stvorenje što si ga stvorio.

Udijeli nam milost da se osjećamo intimno sjedinjeni

sa svime što postoji.


Bože ljubavi, pokaži nam naše mjesto

u ovom svijetu,

da budemo sredstva tvoje ljubavi

za sva bića ove zemlje,

jer ti ni jedno ne zaboravljaš.

Prosvijetli one koji posjeduju vlast i novac

da ne upadnu u grijeh ravnodušnosti,

da vole opće dobro, da pomažu slabe,

i da se brinu za ovaj svijet u kojem živimo.

Siromasi i zemlja viču:

Gospodine, uzmi nas svojom moću i svojim svjetlom,

da zaštitiš svaki život,

da pripraviš bolju budućnost

da dođe tvoje Kraljevstvo

pravde, mira, ljubavi i ljepote.

Hvaljen budi!

Amen.







MOLITVA GOSPI OD ANĐELA


O Djevice od Anđela, koja si prije toliko stoljeća postavila svoje milosrdno prijestolje u Porcijunkuli,
poslušaj molitve svoje djece koja ti se utječu s pouzdanjem.
S ovog mjesta koje je stvarno sveto i Božje prebivalište,
posebno drago srcu sv. Franje, oduvijek si pozivala sve ljude na Ljubav.

Tvoje oči, prepune nježnosti, jamče nam trajnu majčinsku skrb
i obećavaju božansku pomoć svima koji se ničice poklone
pred tvojim prijestoljem ili ti se izdaleka obrate moleći te da im pritečeš u pomoć.
Ti si doista naša slatka Kraljica i naša nada.

O Gospe od Anđela, po zagovoru sv. Franje,
izmoli nam oprost svih krivica,
pomozi našoj volji da se drži daleko od grijeha i daj da nikad ne budemo ravnodušni
pred činjenicom što smo postali dostojni zvati te uvijek svojom majkom.

Blagoslovi naše kuće, naš posao, naš odmor, dajući nam onaj blagi mir
koji se udiše među drevnim zidovima Porcijunkule
gdje se mržnja, krivica, plač pretvaraju u radosnu pjesmu,
poradi pronađene ljubavi, poput one što je pjevaju tvoji Anđeli i Serafski Svetac.

Pomozi onima koji nemaju pomoći i koji nemaju kruha,
onima koji se nalaze u opasnosti ili u napasti, u žalosti i obeshrabrenju, u bolesti i u času smrti.
Blagoslovi nas kao svoju ljubljenu djecu i molimo te da s nama blagosloviš
s istom majčinskom gestom nevine i krive, vjerne i izgubljene, vjernike i sumnjivce.
Blagoslovi cijelo čovječanstvo da ljudi, priznajući se sinovima Božjim i sinovima tvojim,
pronađu istinski Mir i stvarno Dobro u Ljubavi.

Amen.



MOLITVA SV. IVANU MARIJA VIANEJU

Sveti župniče Arški, tijekom tvoga djetinstva, srce tvoje bijaše usmjereno prema Bogu. Djevica Marija, Kristova Majka, sjajila je neprestano kao Zvijezda tvoga života. Čuo si poziv Isusa Krista, isti poziv, koji je on uputio prvim učenicima. Isti poziv, koji su tijekom povijesti prihvaćali mnogi mladići i svoj život posvetili širenju Evanđelja kao svećenici i pastiri stada Božjega. Sveti župniče Arški, sav tvoj život bijaše odgovor na taj neodoljivi poziv, poziv ljubavi. Izmoli našem papi milost, da ravna Crkvom Kristovom istom mudrošću i zauzetošću kojom si ti upravljao malom lađom u Arsu. Izmoli našim biskupima hrabrost i jakost, koja im je potrebna da navješćuju Riječ Božju kako treba i da vode uznemireno stado prema Kristu, koji je Put, Istina i Život. Izmoli našim svećenicima milost da svaki dan prikazuju svetu misnu žrtvu, sakrament Ljubavi, i da uvijek budu najtješnije povezani s otkupiteljskim križem Kristovim. Isprosi im milost da u srca ljudska ulijevaju milosrđe Krista Spasitelja po sakramentu pokore, pomirujući ljude s Bogom i s bližnjima. Isprosi od Boga za sve milost svetosti. U trenutku razdjeljenja, uznemirenosti, mržnje i tjeskobe obraćamo se k tebi. Sveti župniče Arški, vapijemo ti, dođi u pomoć svojoj katoličkoj Crkvi! Amen.


DEVETNICA ILI TRODNEVNICA U ČAST SV. GRGURA

Blaženi sv. Grgure mučeniče, čije se moći ovdje štuju, Tebi, koji si po Božjemu srcu i koji si blagonaklon prema svojim štovateljima, utječem se sa svom pouzdanošću, moleći Te kako bi po­stigao Tvojim moćnim zagovorom lijepu milost vjerno živjeti s Bogom i umrijeti u krilu njegova božanskoga milosrđa. Tvoj utjecaj kod Gospodi­na je neizmjeran; upotrijebi ga, molim Te, meni u korist i izmoli mi sve što potrebujem. Usliši, o veliki sveti Grgure mučenice, moje prošnje, uzmi me pod svoju zaštitu i daruj mi svoj sveti blagoslov.

 

Tri puta Oče naš, Zdravo Marijo i Sla­va Ocu.


HIMAN

Bože, kruno, nagrado,

srećo svojih boraca,

krv svjedočku mi slavimo;

od poroka nas izbavi

Ispovijedio ustim

što srcem cijelim vjerova

za Kristom smjelo idući

do dara krvi prolite.

Sve muke hrabro izdrž

sve patnje muški podnij

i krv je za Te prolio

sad vječna dobra uživa.


ANTIFONA

Anđeo Gospodnji javi se u tamnici mučeniku Grguru i hrabreći ga reče: „Mir Tebi, Grgure, ne boj se.“ I odmah se razriješiše okovi i božanska svjetlost obasja ga.

 

Zaziv: Moli za nas, sveti Grgure.

Odgovor: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

 

POMOLIMO SE

Svemogući vječni Bože, koji si po propovijeda­nju vjere i po čvrstoći mučeništva ovjenčao Tvoga svetoga Grgura mučenika krunom besmrtnosti, udijeli nam milosrdno da postignemo i nje­govu nagradu čiju pobjedu slavimo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.



MOLITVA SVECU - MJESNOMU ZAŠTITNIKU

 

Gospodine, koji si po posebnoj dobroti prema svim žiteljima ovoga mjesta dao svetoga Gr­gura mučenika, čije moći ovdje leže, za posebnoga zaštitnika, udostoj se primiti našu poniznu zahvalu što ti ju upućujemo za tako veliku milost i u pobožnoj nakani i po njegovu zagovoru očuvaj nas od svih nevolja i napose od svakoga grijeha, učini da među ovim žiteljima vladaju mir i ljubav, a njihova vjera i njihova pobožnost budu iz dana u dan sve življe i savršenije. Udostoj se, sveti veliki Grgure mučeniče, da osjetimo svakodnevno slatke učinke Tvoje zaštite, postigavši od Gospodina mi­lost da živimo istinskim kršćanskim životom, is­prosi nam također i milost svete smrti; priteci nam u pomoć milošću koja nam je sada najpotrebnija.

 

 

MOLITVA SV. GRGURU

Tvoja mučenja, o blagoslovljeni sveti Grgure mučeniče, djelovala su u izgradnji Svete Crk­ve, koja moli Tvoju pomoć i zaštitu u mjestu gdje počivaju Tvoje svete moći. O izabrani sveti Grgu­re mučeniče, prijatelju nebeskoga Zaručnika, is­prosi milosrđe našim dušama koje slave Tvoju uspomenu. Ti, koji si djelitelj milosti, otvori rizni­cu svojih molitava pomažući potrebnima, napose darivajući žalosne i bijedne siromahe. Moli za nas, o blaženi mučeniče Grgure, našega Gospodina smilovanje i milosrđe i sve ostale duhovne i vre­menite milosti jer za njega si se žrtvovao da bi nas učinio dostojnima Tvoje zaštite. Zazivamo Te, o sveti Grgure mučeniče, da nas blagosloviš svojim molitvama; nebo se raduje Tvojemu blag­danu, a zemlja i sve što ona sadrži slave Gospodi­na koji Te slavom okrunio. Svojom zaštitom učini nas dostojnima uživati s pravednicima rajsku sla­vu, slaveći i hvaleći Oca i Sina i Duha Svetoga u sve vijeke vjekova. Amen.







MOLITVA ZA ZAGOVOR SVETOM IVANU KRSTITELJU

Ivan Krstitelj2

Sveti Ivane Krstitelju, Ti si prije svog rođenja čuo glas Majke Spasiteljeve i još u utrobi majčinoj pozdravio Otkupitelja svijeta time što si proročki zaigrao. Svojim začećem si oslobodio majku svoju od neplodnosti, a svojim rođenjem si razvezao jezik svome ocu. Jedini si od proroka pokazao Otkupitelja svijeta. Štujem te kao Preteču, želim širiti Tvoje štovanje oko sebe, jer znam da nitko nije sposobniji od Tebe da neprestano pripravlja dolazak Isusov. Molim Te i vapim, kao velikom čudotvorcu, pogledaj na sve one roditelje koji traže milost da imaju radost u rođenju svoga djeteta (reci koje roditelje, ili svoju osobnu želju) a Tvojim zagovorom dožive ljepotu i radost u njegovom rođenju, te ga odgajaju u vjeri i nauci Isusa Krista, veličajući Tvoj moćni zagovor. Amen.

5x Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu…

LITANIJE SVETOG IVANA KRSTITELJA

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče, nebeski Bože!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože!
Duše Sveti, Bože!
Sveto Trojstvo, jedan Bože!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,
Svi sveti anđeli i arhanđeli,
Svi sveti patrijarsi i proroci,
Svi sveti apostoli i učenici Gospodnji,
Svi sveti mučenici,
Svi sveci i svetice Božje,
Sveti Ivane Krstitelju,
Sveti Ivane, od anđela Gabrijela naviješteni,
Sveti Ivane, od Boga poslani,
Sveti Ivane, pretečo Kristov,
Sveti Ivane, krstitelju Kristov,
Sveti Ivane, Božji ugodniče,
Sveti Ivane, veliki isposniče,
Sveti Ivane, vatro Božje ljubavi,
Sveti Ivane, radosti neba i zemlje,
Sveti Ivane, putokaze vječnog života,
Sveti Ivane, uzore svetosti,
Sveti Ivane, veliko blago naše na nebu,
Sveti Ivane, ljubitelju naših duša,
Sveti Ivane, utjeho naših srdaca,
Sveti Ivane, ljubavi naša,
Sveti Ivane, nadanje naše,
Sveti Ivane, okrjepo i jakosti naša,
Sveti Ivane, pomoćnice u našoj slabosti,
Sveti Ivane, utjeho u našoj nemoći,
Sveti Ivane, moćni zagovorniče kod Boga,
Kriste, čuj nas!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Kriste, usliši nas!

Pomolimo se!
Gospodine, ojačaj u nama vjeru kojom je sveti Ivan iskreno svjedočio za Krista. Njegovim zagovorom podaj da dostojno živimo Kristovo Evanđelje i surađujemo na širenju evanđeoske vjere. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.









PRESVETO SRCE ISUSOVO I BEZGREŠNO SRCE MARIJINO

Presveto Srce

Kad govorimo o Isusovu i Marijinu Srcu, mislimo na Isusa i Mariju pod vidom njihova nutarnjeg života i njihove ljubavi prema nebeskom Ocu, te prema nama ljudima. Slika obaju Srdaca govori nam o njihovoj neizmjernoj ljubavi spram ljudi, spram svake župe, svake obitelji i svakog pojedinca.
Njihova se ljubav prema grešnom čovječanstvu otkriva od Isusova rođenja u betlehemskoj Štalici do smrti na križu. Njihova je ljubav tako čudesna, osobito zato jer je raspeta.
lskazivanjem svoje ljubavi Isus i Marija žele nas dovesti k nesebičnoj ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu, što je bit svetosti na koju smo svi pozvani. Budući da nas ljube, žele spasiti čovječanstvo koje se izgubilo. Potrebno je vjerovati u Isusovu i Marijinu ljubav, njima se povjeriti i potpuno predati. Ta ljubav obnovit će naša srca i počet ćemo razmišljati, govoriti, raditi i ljubiti kao njih dvoje. U litanijama Srcu isusovu molimo: «Srce Isusovo, u krilu Djevice Majke od Duha Svetoga sazdano. »
Djelovanjem Duha Svetoga Isus je kao čovjek s ljudskim srcem bio oblikovan u tijelu Djevice Marije. Oba su Srca već od početka bila čudesno ujedinjena. Marijino je Srce prvo počastilo Srce Isusovo i najdublje je razumjelo dubinu njegove ljubavi. Ona je kao odgojiteljica oblikovala Srce svoga Sina. Kad je Srce Isusovo bilo probodeno vojničkim kopljem na križu, i Marijino je Srce probodeno mačem boli. U Isusovu Srcu odsjaj je Srca njegove Majke.

BLAGDAN PRESVETOG SRCA ISUSOVA slavi se u petak nakon blagdana Tijelova. Poticaj za uvođenje blagdana došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali, tek 1765. g. papa Klement Xlll. dopušta slavljenje blagdana Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca lsusova. Ubrzo se blagdan Srca lsusova proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. g, posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Isusovo srce sinteza je njegove božansko-ljudske osobnosti. Kroz Isusovo srce gledamo Boga i Čovjeka. Isusovo nam je srce otkrilo potpunost, totalnost ljubavi. Isusova ljubav je totalna, bezgranična, jer je prošla kroz smrt. U Srcu Isusovu prepoznajemo ponajprije njegovu ljubav prema nebeskom Ocu. Isusovo Srce hvali Oca, njemu je Otac sve predao. lsusovo Srce također označava Isusovu povezanost s nama. Njegovo Srce njegova je usmjerenost prema nama. U Isusovo se Srce skrila sva njegova skrb za naše duše. Njemu je stalo da pronađemo spokoj, odmor koji nam on daje.

BLAGDAN BEZGREŠNOG SRCA MARIJINA pomični je blagdan i slavi se u subotu nakon 2. nedjelje poslije blagdana Duhova, dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova. Bezgrešno Srce Marijino je pobožno ime, kojim nazivamo tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku. Prvi se put, Bezgrešno Srce Marijino spominje u Bibliji, gdje piše kako je starac Šimun prorokovao, kako će Marijino Srce probosti mač velike boli, tj. da će mnogo patiti. Pobožnost Bezgrešnome Srcu Marijinom, intezivno se razvila u 17. stoljeću, najviše djelovanjem sv. Ivana Eudesa. Održao je prvi blagdan u čast Bezgrešnog Srca Marijinog, u jesen 1648. g. , te utemeljio nekoliko vjerskih društava, koja su promicaia pobožnost prema Bezgrešnom Srcu Marijinu. Prije njega, u manjoj su mjeri, širili pobožnost sv. Bernard, sv. Matilda. sv. Gertruda, sv. Toma Beckett, sv. Bernardin Sijenski i sv. Franjo Saleški. Tek 1855. g., službeno je ustanovljen blagdan Bezgrešnom Srcu Marijinu za cijelu Katoličku Crkvu. Papa Ivan Pavao li. uzdigao ga je 1996. g. od neobvezatnog na obvezatni spomendan. Marijana ukazanja u Fatimi, povijesno su pridonijela jos većem širenju ove pobožnosti. Sestri Luciji, nakon ukazanja 1917. g., Marija se ukazala i 1925. g. upravo s Bezgrešnim Srcem, tražeći pobožnost Bezgrešnome Srcu, te potičući pape, da posvete Njenom Srcu Rusiju, radi zaustavljanja širenja ateističkog komunizma i radi mira u svijetu. Marija je u Fatimi pozvala vjernike, da časte Njezino Bezgrešno Srce tako da svaki dan mole krunicu te obavljajući pobožnost pet prvih subota u mjesecu, prisustvujući u te dane svetoj Misi, primajući sv. Pričest i četvrt sata razmatrajući jedno od otajstva krunice. Marijino je srce i neprestano veličalo Boga za sve ono što je izveo u njoj i po njoj, poniznoj Službenici Gospodnjoj za svoj narod. Stoga je posve opravdano da uz Presveto Srce Isusovo štujemo i Bezgrešne Srce Marijino.



PODAJTE IM VI JESTI

 

Isus euharistija
Ljudi se često znaju ljutiti kad im pri nekom poslu dijete želi „pomoći“. Malo je onih koji imaju strpljenja s dječjom sporošću i neupućenošću. Radije će sve sami napraviti. A oni koji imaju strpljivosti raditi zajedno s djetetom vidjet će da im je to oduzelo više vremena nego da su sami nešto napravili, ali ostaje dvostruko zadovoljstvo: zadovoljstvo starijega da je neka znanja prenio djetetu i zadovoljstvo djeteta da je nešto naučilo i bilo od koristi. Sjećamo se iz djetinjstva kako su nam bili dragi upravo ti ljudi koji su pokazali takvu strpljivost s nama. U čudesnom umnažanju kruha i ribica prikazana je upravo takva strpljivost Božja s nama. Prikazat ćemo taj događaj u tri slike.
Prva slika. Veliko mnoštvo svijeta (Luka govori o pet tisuća muškaraca) na rubu pustinje sluša Isusa. Dan je na izmaku. Apostoli su se zabrinuli za njih i vele Isusu da ih otpusti, da si mogu kupiti hrane. Isus veli: „Podajte im vi jesti!“ Apostoli se ispričavaju kako imaju samo pet kruhova i dvije ribice: kap vode u moru potreba. Međutim, Isus ne dopušta da učenici prebacuju odgovornost na nekog drugog.
Druga slika. Isus blagoslivlja kruhove i ribice. Zaziva Božji blagoslov. Zna da čovjek ne može ništa dobro učiniti Bez Božje pomoći. I Božjim blagoslovom hrana se umnožava.
Konačno, treća slika. Apostoli dijele. I svi dobivaju, silno mnoštvo svijeta, tako da je čak hrane i preteklo.
Evo i nas u sve tri slike. Ni nama Isus ne dopušta da odgovornost prebacujemo na druge. Veli nam: „Podajte im vi jesti!“ Isus traži od nas ne da se zgražamo nad nepravednim strukturama, nad bezdušnim pojedincima, nad licemjernom svjetskom politikom. Isus nas jednostavno poziva da svaki od nas učini ono što je stvarno u njegovim mogućnostima. Da hrabro uđemo u poduhvat da pomognemo čovjeku u nevolji. A ta pomoć može biti i lijepa riječ i stisak ruke, i odvojeno vrijeme i posjet u kriznom trenutku. Isus ne želi da mi mudrujemo kako je pojedinac sam kriv za stanje u kojem se našao. Isus je uporan: „Podajte im vi jesti!“ Onaj tko želi, taj će vidjeti i gdje i kako.
Drugo, Isus blagoslivlje hranu. Eto, to je ono po čemu se kršćanin razlikuje od nekog humanitarnog djelatnika. Kršćanin sve to čini s Bogom, potaknut Božjom ljubavlju u snazi Duha Svetoga. I zato nastoji uključiti taj Božji svijet u svoje djelovanje. Jer inače, kako bi uspio? Božjom snagom i po Božjem blagoslovu i ono što izgleda nemoguće, postaje mogućim, baš kao što je po blagoslovu pet kruhova i dvije ribice uspjelo nahraniti toliko mnoštvo.
Treće i najljepše. Nakon što je Isus blagoslovio kruh i ribice, daje svojim učenicima da to razdijele. I gle, uspjeli su! Doista, ne možemo se oteti ljepoti Isusovog načina djelovanja. Bog nas uzima za suradnike. Nikad to nećemo do kraja razumjeti. On s nama računa, on daje da svojim nevještim rukama i mi činimo dobro. Koji put traljavo, koji put manjkavo, koji put gonjeni željom za vlastitim uzdizanjem, koji puta mrzovoljno, jednom riječju nesavršeno, ali Isus uporno na nas računa.
Ali kako? Kako bih ja sve to mogao? Snagom Božjeg blagoslova, snagom euharistije koju danas slavimo i koja nas i danas jača, koja nas čini bogolikima, onima kojima je, u Kristu, sve moguće.
dr. Zvonko Pažin


Značenje Trojstvenog Boga za nas

 

Presveto Trojstvo

U kakvog Boga ljudi vjeruju takvi žele biti. Tako i vjera u Boga Oca, Sina i Duha je baza i osnovica kršćanskog nastojanja i razvijanja, našeg bratstva i jedinstva. Jedinstvo Oca, Sina i Duha. Tako nas Isus poziva da budemo kao Bog, da osjećamo očinski, sinovski i duhovno (u ljubavi). Trojstvo nas poziva da budemo osobe i da se prema drugima odnosima kao prema osobama, ne kao jedinkama.

Tako je po spoznaji trojstvenog Boga formirana svijest o ljudskoj osobnosti. Trojstvo nas također uči jedinstvu i različitosti, demokratičnosti. Ne moramo biti isti da budemo zajedničari. A različitost može biti jedinstvena samo ako je prožeta ljubavlju. (Usp. De Rougemont, Avantura zapadnog čovjeka…). Zajedništvo nije nešto što nam se nadodaje. Zajedništvo izvire iz naše dubine jer smo ‘skrojeni’ na sliku Božju. Bog je Zajednica ljubavi.

Zato neuspjelost u zajedništvu je neuspjelost u životu, Neuspjelost osobe, čovjeka. Osobe tvore zajedništvo i ljube se. Osobe tvore zajednicu. Bog je ‘šema’ našeg zajedništva. Naš je poziv da budemo kao Bog u kojega vjerujemo, iz kojega izlazimo i u kojeg se vraćamo. Bog osoba je nas stavio u svijet kao osobe. Svi mi ‘izlazimo’ iz Trojstva i Trojstveni smo. Zato čovjek nadilazi sve zemaljske podjele i različitosti.

Određenje nam je u duhu a ne u biologiji. Mi ljudi smo također nešto ‘zbirno’, kao i naš Bog. Iz ovoga slijedi sa bi se tako trebali i ponašati ako hoćemo biti potpuni i vječni. U kome ne živi očinstvo, sinovstvo i ljubav taj se sigurno nikada neće naći ni u sadašnjosti ni u budućnosti, vječnosti. Znači, Trojstvo govori o zajedništvu čovjeka s Bogom. Kao što je Bog ušao u čovjeka, tako čovjek ulazi u Boga. Često se Trojstvo previše shvaća apstraktno.

Trojstvo nije kompleksnost nego misterioznost. Bog nije problem kojega treba riješiti, nego misterij u koji treba ući i živjeti. Bog je ljubav – ljubav je jedna ali ne ‘sama’. Bog je ljubav u ljudima, ne zakon u ljudima. Trojedini Bog poziva čovjeka u sebe, u svoju osobnost, u svoj život, trojstvo.. A Isus je Put u Boga…

Marijan Jurčević, OP



http://www.hitwebcounter.com/htmltutorial.php